Hejmpaĝo > EDE ? > Najčešća pitanja

Najčešća pitanja

sabato 5a januaro 2008

Ĉiuj versioj de tiu ĉi artikolo : bg ca cs da de el en eo es fi fr hr hu it lt nl pl pt sk sv uk

* Što je EDE ? Nisam do sada ništa čuo / čula o EDE.

* Što EDE ima za cilj ?

* Mislio sam / mislila sam da esperanto nema veze s politikom.

* Čiju podršku EDE ima, a čiju nema ?

* Zašto da esperantisti ne podržavaju različite političke stranke ? Čemu iniciranje EDE pored već postojećih političkih stranaka ?

* Raspolaže li se s dovoljno financijskih sredstava za osnivanje i funkcioniranje EDE političke stranke ?

* Kakav je stav EDE prema problematici Europskog ustava ?

* Politička stranka mora imati kompletan program s prijedlozima rješenja za svaku problematiku.

* Čemu riječ « Esperanto » u nazivu EDE ? Je li EDE namijenjen samo ljudima koji govore esperanto ? Je li cilj EDE samo predlaganje esperanta ?

* Nije li EDE projekt za samo francusku političku scenu ?

* EDE je europska stvar, a esperantski pokret želi biti svjetski. Nije li iniciranje EDE u suprotnosti sa svjetskom dimenzijom esperantskog pokreta ?


* Što je EDE ? Nisam do sada ništa čuo / čula o EDE.

- EDE je politički pokret iniciran 2003. godine s ciljem veće demokratizacije Europske Zajednice, između ostaloga prihvaćanjem esperanta kao paneuropskog jezika.


* Što EDE ima za cilj ?

Cilj EDE je da na izborima za Europski parlament ima svoje kandidate u svakoj zemlji - članici Europske Zajednice. To bi građanima i institucijama zemalja - članica Europske Zajednice pokazalo :

- da je EDE u pravom smislu europska politička stranka, a ne da je tek jedna od nacionalnih političkih stranaka što su se za potrebe europskih izbora transformirale u europsku stranku.

- da EDE nije utopijski projekt koji nudi neostvariva rješenja, nego da ima konkretne prijedloge koje je moguće ostvariti.

- da EDE nije ograničen nacionalnim temama i problematikom, nego da je kadar govoriti i raspravljati o temama važnim za sve građane Europe (predlažući, naprimjer, jedinstvenu izbornu proceduru u svim zemljama - članicama Europske Zajednice). Većina političkih stranaka u današnjoj Europi nacionalne su političke stranke koje se u vrijeme europskih izbora obraćaju prvenstveno građanima svojih zemalja govoreći o temema od interesa prvenstveno za građane njihovih zemalja : tako Francuzi na europskim izborima glasuju imajući u vidu prvenstveno interese svoje zemlje, Poljaci glasuju iz svog kuta gledanja na europsku problematiku, Šveđani glasuju u korist svoje zemlje, Portugalci u predizbornoj kampanji stavljaju u prvi plan portugalske teme itd. Tek tu i tamo spomene se Europa kako bi sve skupa imalo koliko toliko « europski štih ». U biti i tematika i argumenti isti su na nacionalnim izborima kao i na izborima za Europski parlament.

EDE želi biti istinski europska politička stranka koja misli i djeluje europski nudeći konkretna rješenja za više demokracije, pravde i mira u Europi.


* Mislio sam / mislila sam da esperanto nema veze s politikom.

- Zar politika nije administriranje pitanja od društvenog interesa ? Esperantski pokret od svojih početaka ima za cilj unapređivanje života ljudi na internacionalnoj razini, za što je, između ostaloga, važno pitanje što lakšeg i uspješnijeg komuniciranja i razumijevanja između pripadnika različitih naroda koji govore različitim nacionalnim jezicima


* Čiju podršku EDE ima, a čiju nema ?

- Iskustvo iz predizborne kampanje 2004. godine u Francuskoj pokazuje da EDE uživa podršku građana koji su članovi ili simpatizeri različitih pokreta, udruga i organizacija. Neki od njih su esperantisti, a neki nisu. EDE nema podršku svih esperantista, ali ima podršku dijela građana koji nisu esperantisti.


* Zašto da esperantisti ne podržavaju različite političke stranke ? Čemu iniciranje EDE pored već postojećih političkih stranaka ?

- EDE se ne želi nadmetati s drugim političkim strankama, nego nudi konkretna rješenja za neka pitanja na koja druge političke stranke ne samo da nemaju odgovor, nego o njima niti ne govore.

- Već stotinjak i više godina političari u zemljama demokracije nude svojim građanima različita obećanja od kojih tek manji dio realiziraju. Ne bave se mnogo načinima proširenja i produbljenja demokracije. Za razliku od njih EDE govori upravo o tome kako europska društva učiniti demokratičnijima. EDE potiče druge političke stranke na raspravljanje i izjašnjavanje o jezičnoj politici u Europskoj Zajednici. Nešto slično se dogodilo šezdesetih godina kad se zahvaljujući osnivanju političkih stranaka « zelenih » po prvi puta progovorilo o ekologiji i ekološkim problemima. Dio građana je na izborima počeo izravno podržavati stranke « zelenih », a to je onda potaklo i « velike » stranke da ekološku problematiku uključe u svoje programme. Koja politička stranka danas nema u svom programu ekološke teme ? Slično bi moglo biti s idejom esperanta kao paneuropskog jezika i nekim drugim prijedlozima EDE. Pri tome, dakako, treba biti svjestan da uključivanje neke problematike u programme « velikih » stranaka ne znači da će te stranke na rješavanju dotične problematike stvarno raditi.


* Raspolaže li se s dovoljno financijskih sredstava za osnivanje i funkcioniranje EDE političke stranke ?

- Zakoni o financiranju političkih stranaka u različitim zemljama više su ili manje različiti. U Francuskoj je za državnu financijsku potporu na izborima 2004. godine bilo dovoljno da je neka stranka osnovana i da istakne svoje kandidate, u Njemačkoj je bio potreban određeni broj potpisa itd. Dakle, u nekim zemljama je taj problem manji a u drugima je veći, pa treba pravodobno vidjeti kako je to pitanje gdje riješeno i kakve su gdje mogućnosti.


* Kakav je stav EDE prema problematici Europskog ustava ?

- EDE želi biti paneuropska politička stranka. Obzirom da je EDE iniciran prije samo nekoliko godina i ima članove za sada samo u Francuskoj i Njemačkoj, u aktualnim raspravama o ustavu Europske Zajednice EDE je neutralan, pri čemu, međutim, nastoji svratiti pozornost na važnu činjenicu da se u dosadašnjim raspravama o ustavu Europske Zajednice ne nudi rješenje jezičnog problema, štoviše gotovo ga se niti ne spominje.


* Politička stranka mora imati kompletan program s prijedlozima rješenja za svaku problematiku (zdravstvo, obrazovanje, imigracija itd.), a EDE samo – predlaže esperanto kao paneuropski jezik.

- U EDE su okupljeni ljudi različitih tradicionalnih političkih stavova (od desnih do lijevih). Zajednički im je esperanto kao preferirani internacionalni jezik. Je li uopće moguće sastaviti politički program koji bi u svim svojim pojedinostima bio svakome prihvatljiv ?

- O čemu EDE još ne govori, govore druge političke stranke, ali i obratno - EDE govori o jezičnom problemu u Europskoj Zajednici o kojem druge političke stranke ili ne govore ili ponavljaju prazna obećanja. EDE svojim postojanjem i djelovanjem potiče druge političke stranke da se počnu baviti i jezičnim problemom u Europskoj Zajednici te da o tom problemu formiraju svoje stavove. Ovdje vrijedi spomenuti francusku inicijativu tzv. « bijelog glasovanja », glasovanja ni za jednu političku stranku s ciljem da i takvo glasovanje bude uvaženo kao izraz demokratske građanske volje.

- EDE želi biti politička stranka novog tipa. EDE nema namjeru davati građanima prazna obećanja o rješenju svih problema, nego nuditi konkretne i ostvarive prijedloge. Neka pitanja mogu biti toliko složena da EDE ne može ponuditi zadovoljavajuće odgovore na njih niti predložiti rješenja koja bi vrijedilo iskušati, ali u tom slučaju zar nije bolje ne predložiti ništa nego predložiti neostvarivo ? EDE će, što se takvih problema tiče, ostati otvoren i spreman na razmatranje svih ozbiljnih prijedloga.


* Čemu riječ « Esperanto » u nazivu EDE ? Je li EDE namijenjen samo ljudima koji govore esperanto ? Je li cilj EDE samo predlaganje esperanta ?

- Riječ « esperanto » nužna je u nazivu EDE jer je upravo zalaganje za esperanto kao panueropski jezik ključna poveznica nacionalnih EDE stranaka. Pomoću esperanta građani europskih zemalja mogli bi znatno lakše komunicirati i razmjenjivati ideje od važnosti za život u Europskoj Zajednici. Prihvaćanjem esperanta kao paneuropskog jezika znatno bi se pridonijelo većoj demokratičnosti Europske Zajednice. Građani zemalja – članica Europske Zajednice zahvaljujući prihvaćanju esperanta kao paneuropskog jezika bili bi ravnopravniji, nitko ne bi bio jezično privilegiran, osjećaj međusobnog zajedništva bio bi snažniji.


* Nije li EDE projekt za samo francusku političku scenu ?

- Ne. Ideja EDE rođena je, doduše, u Francuskoj, ali EDE želi biti paneuropska politička stranka u kojoj će sve sve nacionalne EDE stranke biti jednakovrijedne.


* EDE je europska stvar, a esperantski pokret želi biti svjetski. Nije li iniciranje EDE u suprotnosti sa svjetskom dimenzijom esperantskog pokreta ?

- Nije. To je tek prvi korak. Ako Europska Zajednica prihvati esperanto kao paneuropski jezik to može samo ohrabriti druge da postupe slično.

* Što je EDE ? Nisam do sada ništa čuo / čula o EDE.

* Što EDE ima za cilj ?

* Mislio sam / mislila sam da esperanto nema veze s politikom.

* Čiju podršku EDE ima, a čiju nema ?

* Zašto da esperantisti ne podržavaju različite političke stranke ? Čemu iniciranje EDE pored već postojećih političkih stranaka ?

* Raspolaže li se s dovoljno financijskih sredstava za osnivanje i funkcioniranje EDE političke stranke ?

* Kakav je stav EDE prema problematici Europskog ustava ?

* Politička stranka mora imati kompletan program s prijedlozima rješenja za svaku problematiku.

* Čemu riječ « Esperanto » u nazivu EDE ? Je li EDE namijenjen samo ljudima koji govore esperanto ? Je li cilj EDE samo predlaganje esperanta ?

* Nije li EDE projekt za samo francusku političku scenu ?

* EDE je europska stvar, a esperantski pokret želi biti svjetski. Nije li iniciranje EDE u suprotnosti sa svjetskom dimenzijom esperantskog pokreta ?


* Što je EDE ? Nisam do sada ništa čuo / čula o EDE.

- EDE je politički pokret iniciran 2003. godine s ciljem veće demokratizacije Europske Zajednice, između ostaloga prihvaćanjem esperanta kao paneuropskog jezika.


* Što EDE ima za cilj ?

Cilj EDE je da na izborima za Europski parlament ima svoje kandidate u svakoj zemlji - članici Europske Zajednice. To bi građanima i institucijama zemalja - članica Europske Zajednice pokazalo :

- da je EDE u pravom smislu europska politička stranka, a ne da je tek jedna od nacionalnih političkih stranaka što su se za potrebe europskih izbora transformirale u europsku stranku.

- da EDE nije utopijski projekt koji nudi neostvariva rješenja, nego da ima konkretne prijedloge koje je moguće ostvariti.

- da EDE nije ograničen nacionalnim temama i problematikom, nego da je kadar govoriti i raspravljati o temama važnim za sve građane Europe (predlažući, naprimjer, jedinstvenu izbornu proceduru u svim zemljama - članicama Europske Zajednice). Većina političkih stranaka u današnjoj Europi nacionalne su političke stranke koje se u vrijeme europskih izbora obraćaju prvenstveno građanima svojih zemalja govoreći o temema od interesa prvenstveno za građane njihovih zemalja : tako Francuzi na europskim izborima glasuju imajući u vidu prvenstveno interese svoje zemlje, Poljaci glasuju iz svog kuta gledanja na europsku problematiku, Šveđani glasuju u korist svoje zemlje, Portugalci u predizbornoj kampanji stavljaju u prvi plan portugalske teme itd. Tek tu i tamo spomene se Europa kako bi sve skupa imalo koliko toliko « europski štih ». U biti i tematika i argumenti isti su na nacionalnim izborima kao i na izborima za Europski parlament.

EDE želi biti istinski europska politička stranka koja misli i djeluje europski nudeći konkretna rješenja za više demokracije, pravde i mira u Europi.


* Mislio sam / mislila sam da esperanto nema veze s politikom.

- Zar politika nije administriranje pitanja od društvenog interesa ? Esperantski pokret od svojih početaka ima za cilj unapređivanje života ljudi na internacionalnoj razini, za što je, između ostaloga, važno pitanje što lakšeg i uspješnijeg komuniciranja i razumijevanja između pripadnika različitih naroda koji govore različitim nacionalnim jezicima


* Čiju podršku EDE ima, a čiju nema ?

- Iskustvo iz predizborne kampanje 2004. godine u Francuskoj pokazuje da EDE uživa podršku građana koji su članovi ili simpatizeri različitih pokreta, udruga i organizacija. Neki od njih su esperantisti, a neki nisu. EDE nema podršku svih esperantista, ali ima podršku dijela građana koji nisu esperantisti.


* Zašto da esperantisti ne podržavaju različite političke stranke ? Čemu iniciranje EDE pored već postojećih političkih stranaka ?

- EDE se ne želi nadmetati s drugim političkim strankama, nego nudi konkretna rješenja za neka pitanja na koja druge političke stranke ne samo da nemaju odgovor, nego o njima niti ne govore.

- Već stotinjak i više godina političari u zemljama demokracije nude svojim građanima različita obećanja od kojih tek manji dio realiziraju. Ne bave se mnogo načinima proširenja i produbljenja demokracije. Za razliku od njih EDE govori upravo o tome kako europska društva učiniti demokratičnijima. EDE potiče druge političke stranke na raspravljanje i izjašnjavanje o jezičnoj politici u Europskoj Zajednici. Nešto slično se dogodilo šezdesetih godina kad se zahvaljujući osnivanju političkih stranaka « zelenih » po prvi puta progovorilo o ekologiji i ekološkim problemima. Dio građana je na izborima počeo izravno podržavati stranke « zelenih », a to je onda potaklo i « velike » stranke da ekološku problematiku uključe u svoje programme. Koja politička stranka danas nema u svom programu ekološke teme ? Slično bi moglo biti s idejom esperanta kao paneuropskog jezika i nekim drugim prijedlozima EDE. Pri tome, dakako, treba biti svjestan da uključivanje neke problematike u programme « velikih » stranaka ne znači da će te stranke na rješavanju dotične problematike stvarno raditi.


* Raspolaže li se s dovoljno financijskih sredstava za osnivanje i funkcioniranje EDE političke stranke ?

- Zakoni o financiranju političkih stranaka u različitim zemljama više su ili manje različiti. U Francuskoj je za državnu financijsku potporu na izborima 2004. godine bilo dovoljno da je neka stranka osnovana i da istakne svoje kandidate, u Njemačkoj je bio potreban određeni broj potpisa itd. Dakle, u nekim zemljama je taj problem manji a u drugima je veći, pa treba pravodobno vidjeti kako je to pitanje gdje riješeno i kakve su gdje mogućnosti.


* Kakav je stav EDE prema problematici Europskog ustava ?

- EDE želi biti paneuropska politička stranka. Obzirom da je EDE iniciran prije samo nekoliko godina i ima članove za sada samo u Francuskoj i Njemačkoj, u aktualnim raspravama o ustavu Europske Zajednice EDE je neutralan, pri čemu, međutim, nastoji svratiti pozornost na važnu činjenicu da se u dosadašnjim raspravama o ustavu Europske Zajednice ne nudi rješenje jezičnog problema, štoviše gotovo ga se niti ne spominje.


* Politička stranka mora imati kompletan program s prijedlozima rješenja za svaku problematiku (zdravstvo, obrazovanje, imigracija itd.), a EDE samo – predlaže esperanto kao paneuropski jezik.

- U EDE su okupljeni ljudi različitih tradicionalnih političkih stavova (od desnih do lijevih). Zajednički im je esperanto kao preferirani internacionalni jezik. Je li uopće moguće sastaviti politički program koji bi u svim svojim pojedinostima bio svakome prihvatljiv ?

- O čemu EDE još ne govori, govore druge političke stranke, ali i obratno - EDE govori o jezičnom problemu u Europskoj Zajednici o kojem druge političke stranke ili ne govore ili ponavljaju prazna obećanja. EDE svojim postojanjem i djelovanjem potiče druge političke stranke da se počnu baviti i jezičnim problemom u Europskoj Zajednici te da o tom problemu formiraju svoje stavove. Ovdje vrijedi spomenuti francusku inicijativu tzv. « bijelog glasovanja », glasovanja ni za jednu političku stranku s ciljem da i takvo glasovanje bude uvaženo kao izraz demokratske građanske volje.

- EDE želi biti politička stranka novog tipa. EDE nema namjeru davati građanima prazna obećanja o rješenju svih problema, nego nuditi konkretne i ostvarive prijedloge. Neka pitanja mogu biti toliko složena da EDE ne može ponuditi zadovoljavajuće odgovore na njih niti predložiti rješenja koja bi vrijedilo iskušati, ali u tom slučaju zar nije bolje ne predložiti ništa nego predložiti neostvarivo ? EDE će, što se takvih problema tiče, ostati otvoren i spreman na razmatranje svih ozbiljnih prijedloga.


* Čemu riječ « Esperanto » u nazivu EDE ? Je li EDE namijenjen samo ljudima koji govore esperanto ? Je li cilj EDE samo predlaganje esperanta ?

- Riječ « esperanto » nužna je u nazivu EDE jer je upravo zalaganje za esperanto kao panueropski jezik ključna poveznica nacionalnih EDE stranaka. Pomoću esperanta građani europskih zemalja mogli bi znatno lakše komunicirati i razmjenjivati ideje od važnosti za život u Europskoj Zajednici. Prihvaćanjem esperanta kao paneuropskog jezika znatno bi se pridonijelo većoj demokratičnosti Europske Zajednice. Građani zemalja – članica Europske Zajednice zahvaljujući prihvaćanju esperanta kao paneuropskog jezika bili bi ravnopravniji, nitko ne bi bio jezično privilegiran, osjećaj međusobnog zajedništva bio bi snažniji.


* Nije li EDE projekt za samo francusku političku scenu ?

- Ne. Ideja EDE rođena je, doduše, u Francuskoj, ali EDE želi biti paneuropska politička stranka u kojoj će sve sve nacionalne EDE stranke biti jednakovrijedne.


* EDE je europska stvar, a esperantski pokret želi biti svjetski. Nije li iniciranje EDE u suprotnosti sa svjetskom dimenzijom esperantskog pokreta ?

- Nije. To je tek prvi korak. Ako Europska Zajednica prihvati esperanto kao paneuropski jezik to može samo ohrabriti druge da postupe slično.







filmeto FR 2014
filmeto FR 2009
filmeto DE 2009
filmeto FR 2004

revue ESPERANTO-info


A télécharger : les nouveaux documents d’information :

[eo] Informilo 2009 (PDF, 887kb) {PDF}

info documents